Prema prepoznatljivoj medicinskoj antropologiji na Balkanu

Forum za medicinsku antropologiju temelji se na prepoznavanju da Balkan — a posebno područje bivše Jugoslavije — zauzima jedinstveno mjesto u globalnom krajoliku medicinske antropologije. Naša misija je unaprijediti istraživanje i kritičko promišljanje zdravlja, medicine i skrbi u regiji, s posebnim naglaskom na međuigru povijesnih nasljeđa, društveno-političkih transformacija i suvremenih izazova.

U ranoj fazi, medicinska antropologija na Balkanu bila je oblikovana nasljeđem socijalne medicine i idejom univerzalne, dostupne zdravstvene zaštite, što je bilo ključno obilježje socijalističkog razdoblja koje je trajalo pedeset godina i u kojem je zdravlje bilo prepoznato kao temeljno socijalno pravo. Ovakav pristup stavljao je u središte dostupnu zdravstvenu skrb za sve, osobito za tada većinski ruralno stanovništvo u teškim socioekonomskim uvjetima. Medicinska antropologija na Balkanu razvijala se kao odgovor na ove transformacije, prilagođavajući se promjenjivom društveno-političkom pejzažu i odbacujući neokolonijalne okvire, umjesto toga naglašavajući međuovisnost kulturnih, ekonomskih i političkih konteksta u oblikovanju pristupa zdravstvenoj zaštiti i individualnoj dobrobiti. Lokalizacija medicinske antropologije u balkanskoj regiji pruža jedinstveni uvid u suvremene izazove zdravstvene pravednosti, osobito u kontekstu globalizacije i privatizacije zdravstvenih sustava. Iako je biomedicina često bila kritizirana zbog svoje hegemonijske uloge — kritike koje su ponekad bile pojednostavljene i politizirane — lokalne perspektive uvijek su otkrivale mnogo složeniju stvarnost u kojoj su politike i prakse ostajale raznolike i kontekstualno uvjetovane.

Naše temelje: Medicinska antropologija kod kuće

Iako je zapadna akademska zajednica ovo područje nazivala “antropologijom kod kuće”, mi prepoznajemo da naše angažirano djelovanje unutar lokalnih konteksta donosi poseban i potreban pogled na globalna zdravstvena pitanja. Ovo se polje razvilo iz tradicija volkskunde i voelkerkunde, no posljednjih godina sve je više prepoznato kao zasebna antropološka praksa koja kritički promatra transformacije zdravstvenih sustava iznutra.

Padom socijalizma regija je doživjela brzu privatizaciju, rastuće zdravstvene nejednakosti i pluralizaciju medicinskih praksi. Antropolozi su tada usmjerili pažnju na napetosti između tradicionalnih iscjeliteljskih sustava i moderne biomedicine, kao i na šire posljedice ekonomskih nejednakosti na zdravstvene ishode. Iako se oslanja na zapadne teorijske okvire, medicinska antropologija na Balkanu zadržala je svoj jedinstveni karakter isticanjem dostupnosti, pravednosti i kulturnih dimenzija zdravstvenih ponašanja.

Dok regija nastoji upravljati svojom postsocijalističkom stvarnošću, Balkan pruža dragocjen okvir za razumijevanje globalnih pitanja poput komercijalizacije zdravlja i marginalizacije ranjivih populacija. Premda su koncepti ranjivosti, ranjivih zajednica i ranjivih populacija stalno redefinirani unutar antropologije općenito, pa tako i medicinske antropologije, prošlost Balkana, obilježena malim, povezanim (ruralnim) zajednicama, ranjive nije doživljavala kao jasno definirane Druge, već kao one kojima je potrebna skrb i pomoć. Povratak regionalno specifičnim uvidima — osobito onima ukorijenjenima u iskustvima dostupne zdravstvene zaštite — može nam pomoći da bolje razumijemo suvremene izazove zdravstvene pravednosti u današnjim pluralističkim medicinskim tržištima.

Refleksivnost je središnja za ovaj pristup. Kao antropolozi koji djeluju unutar balkanskog prostora, svjesni smo kako naša vlastita pozicija oblikuje naše istraživanje. Baviti se antropologijom kod kuće znači balansirati između uloge insajdera i analitičara, spajajući intimno kulturno znanje s kritičkom distancom. Naše kolektivne povijesti — oblikovane socijalističkom vizijom jednakosti i njezinim kasnijim urušavanjem — i dalje utječu na naše analize zdravstvenih sustava danas.

Pozicija Balkana kao ključno mjesto na glavnoj migrantskoj ruti Europe dodatno naglašava hitnost bavljenja zdravstvenom pravednošću. Dominantne politike često zanemaruju lokalne stvarnosti, čineći pravednu zdravstvenu zaštitu sve nedostižnijom. Promatrajući kako se globalne politike manifestiraju u lokalnim praksama, možemo bolje razumjeti pukotine unutar tih sustava i šire implikacije za zdravstvenu pravednost u međusobno povezanom svijetu.

Ključne obaveze Foruma

1. Kritičko promišljanje zdravstvene pravednosti

Prepoznajemo da je postsocijalistička tranzicija dovela do privatizacije zdravstva, rastućih nejednakosti i pluralizacije medicinskih praksi. Kroz istraživanja i zagovaranje nastojimo istaknuti i adresirati te nejednakosti, s posebnom pažnjom prema marginaliziranim zajednicama.

2. Nasljeđe socijalne medicine

Predanost bivše Jugoslavije univerzalnoj, dostupnoj zdravstvenoj zaštiti predstavlja važan povijesni temelj našeg djelovanja. Težimo reintegraciji i kritičkom promišljanju načela socijalne medicine u suvremenim zdravstvenim raspravama, osporavajući dominaciju tržišno vođenih modela zdravstvene zaštite.

3. Dekolonizacija medicinske antropologije

Odbacujemo neokolonijalne okvire koji marginaliziraju ne-zapadne sustave znanja. Umjesto toga, prioritet dajemo pristupima ukorijenjenima u regiji, koji prepoznaju kulturne, ekonomske i političke dimenzije zdravlja i iscjeljivanja na Balkanu.

4. Interdisciplinarno i kolaborativno istraživanje

Potičemo suradnju među različitim disciplinama, okupljajući medicinske antropologe, sociologe, povjesničare, stručnjake za javno zdravstvo i praktičare kako bismo zajedno izgradili holističko razumijevanje zdravlja i medicine u regiji.

5. Inkluzivno, angažirano i kolaborativno obrazovanje

Podržavamo zajedničke napore u kolaborativnom obrazovanju na sveučilišnoj razini, ali također prepoznajemo važnost stvaranja otvorenih, inkluzivnih i angažiranih obrazovnih platformi usmjerenih na aktivno sudjelovanje i angažman javnosti.

6. Refleksivnost i pozicionalnost

Kao znanstvenici koji djeluju unutar vlastitih društava, prepoznajemo svoju dvostruku ulogu insajdera i analitičara. Predani smo refleksivnoj antropologiji koja kritički promišlja kako naše vlastite povijesti i društveni položaji oblikuju naš rad.

7. Odgovaranje na globalne zdravstvene izazove kroz balkansku perspektivu

Pozicija Balkana na marginama Europe, kao i njegova centralnost u suvremenim migrantskim rutama, čini regiju ključnim mjestom za istraživanje zdravstvene pravednosti. Težimo doprinosu globalnim raspravama o zdravstvenoj pravednosti stavljajući u prvi plan životna iskustva onih koje najviše pogađaju strukturne nejednakosti.

Poziv na djelovanje

Forum za medicinsku antropologiju poziva znanstvenike, praktičare i aktiviste da nam se pridruže u izgradnji kritičke i angažirane medicinske antropologije, duboko ukorijenjene na Balkanu, ali relevantne na globalnoj razini. Kroz prihvaćanje zajedničkih povijesti i kritičko angažiranje u sadašnjosti, nastojimo oblikovati budućnost u kojoj zdravstvena pravednost nije ideal, već stvarnost.

Zajedno potvrđujemo svoju predanost medicinskoj antropologiji kao disciplini koja ne proučava samo zdravlje i bolest, već aktivno doprinosi oblikovanju pravednijih zdravstvenih sustava i politika.